Radionica pisanja filmskih eseja “Writing about Jost”
Jon Jost i Jonathan Rosenbaum
8.11.2025.
U okviru splitskog izdanja ovogodišnjih XIX. Filmskih mutacija: Festivala nevidljivog filma, otvorene su prijave na Radionicu Jonathana Rosenbauma i Jona Josta Kako pisati filmski esej – Writing about Jost koja će se odžati u Kino klubu Split 18. i 19. studenoga uz prisustvo Jona Josta. Za vrijeme radionice polaznici i polaznice gledat će i analizirati odabrane Jostove filmove, nakon čega će o njima pisati esej pod supervizijom Jonathana Rosenbauma.
Radionica je besplatna i svi zainteresirani mogu se prijaviti putem obrasca do 17. studenog. Program se održava na engleskom jeziku. Projekcije filmova su besplatne i otvorene za javnost.
18. 11. u 20 sati
Posljednje pjesme za spori ples (dead end) / Last Chants for a Slow Dance (dead end) 1977., 90’
19.11. u 20 sati
Govoriti direktno (neke američke bilješke) / Speaking Directly (Some American Notes) 1973., 100’
Jon Jost jedan je od ključnih nezavisnih autora američke kinematografije i, prema mnogima, “najnezavisniji od nezavisnih”. Od 1963. do danas snimio je, režirao i montirao više od stotinu filmova – od 16-milimetarskih uradaka do digitalnih video radova i višekanalnih instalacija. Njegov opus prikazivan je na festivalima u Veneciji, Berlinu, Rotterdamu, Torontu, Londonu, Edinburghu, Sydneyu i Yamagati, a Muzej moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku posvetio mu je mjesec dana dugu retrospektivu 1991. godine. Danas njegov rad arhivira i restaurira Eye Film Museum u Amsterdamu.
Kao umjetnik koji spaja poetiku i politiku, Jost stvara filmove o ljudima na marginama društva, pejzažima nestalog svijeta i stvarnosti ispunjenoj pobunom i introspekcijom. Njegova praksa oblikovana je iskustvom aktivizma i građanskog neposluha – odbio je vojnu službu tijekom Vijetnamskog rata te proveo 27 mjeseci u zatvoru, nakon čega se priključio filmsko-aktivističkom kolektivu Newsreel.
U filmovima poput Last Chants for a Slow Dance, Slow Moves ili All the Vermeers in New York istražuje egzistencijalne i političke rubove Amerike. Njegov minimalistički stil i uporaba dugih kadrova nisu samo estetski izbor, već politički čin – način da gledatelju vrati vrijeme i prostor za razmišljanje.
Jonathan Rosenbaum radio je kao glavni kritičar Chicago Readera od 1987. do 2008. Autor je brojnih knjiga o filmu uključujući Film: The Front Line (1983), Placing Movies: The Practice of Film Criticism (1995), Moving Places: A Life at the Movies (1980; reprint 1995), Movies as Politics (1997) i Essential Cinema (2004), a njegova najpopularnija knjiga je Movie Wars: How Hollywood and the Media Limit What Movies We Can See (2002), pa sve do recentnih Cinematic Encounters: Interviews and Dalogues (2018) i Cinematic Encounters 2: Portraits and Polemics (2019). U svojoj izrazito plodnoj karijeri pisao je za brojne časopise, između ostalih za Cahiers du cinéma, The Village Voice, Film Comment i Sight & Sound. Predavao je na kalifornijskom Univerzitetu u San Diegu na poziv Mannya Farbera. Kao vanjski predavač predavao je film na Sveučilištu u Virdžiniji u Richmondu (2010-2012), te držao kolegije Svjetska kinematografija i Američki nezavisni i alternativni film na film.factory programu u Sarajevu od 2013. do 2015. Radio je kao konzultant na filmovima Orsona Wellesa Dodir zla (Touch of Evil) i Druga strana vjetra (The Other Side of the Wind). Redovno objavljuje tekstove na svom web site-u: jonathanrosenbaum.net
U 2020. držao je seriju predavanja o Orsonu Wellesu u filmskom centru Gene Siskel u Chicagu, a 2021. o Agnes Vardi. Angažiran je kao audiokomentator za Criterion (za filmove Građanin Kane i Veličanstveni Ambersoni s Jamesom Naremoreom, Like and Nothing More s Mehrnazom Saeed-Vafom) te je producirao eseje (tiskane ili audiovizualni) za Trafic, Another Gaze, Metrograph, MUBI, Criterion, Arrow Films, Cinema Scope, Caiman Cuadernos de Cine, Artforum i Cineaste.
Radionicu moderiraju Tanja Vrvilo i Sunčica Fradelić.
O festivalu
Filmske mutacije: festival nevidljivog filma kustoski je i istraživački projekt koji od 2007. godine razvija Tanja Vrvilo s međunarodnim suradnicima, među kojima su Alexander Horwath, Nicole Brenez, Raymond Bellour, Jonathan Rosenbaum, Adrian Martin i Kent Jones. Festival je posvećen manjinskim povijestima filma, nevidljivim praksama i politikama filmskog kustostva, otvarajući prostor za dijalog između umjetnika, teoretičara i publike.
Kroz retrospektive, kustoske programe i radionice, Filmske mutacije promišljaju film kao živu umjetnost otpora i pažnje – mjesto gdje se isprepliću različiti oblici gledanja, stvaranja i mišljenja. Ovogodišnje izdanje “Dekadenta pažnje: Baladni život filma” nastavlja tu tradiciju, usmjeravajući pogled prema poetici, politici i radikalnoj nezavisnosti filmskog stvaranja Jona Josta.
Organizacija i podrška
Zimsko izdanje Filmskih mutacija odvija se u Splitu, Zagrebu i Rijeci, uz povezane programe u Tirani i Ljubljani, u partnerstvu sa Split Film Festivalom / Međunarodnim festivalom novog filma, Umjetničkom akademijom u Splitu (UMAS), Kino klubom Split, KIC-om i Kinom Kinoteka i kinom Forum / programima kina Tuškanac u Zagrebu, Art-kinom i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, s Albanskom kinotekom u Tirani i AVAN – Albanian Visual Arts Network te Slovenskom kinotekom i Slovenskim filmskim centrom u Ljubljani.
Ljubaznošću autora Jona Josta ustupljeni su filmski i video materijali za prikazivanje. Restaurirane kopije filmova All the Vermeers in New York, The Bed You Sleep In, Portrait, City i Fall Creek ustupio je EYE Filmmuseum Amsterdam (Simona Monniza, Olivia Bunning). Prikazivanje filmova All the Vermeers in New York i The Bed You Sleep In omogućili su Henry S. Rosenthal i Complex Corporation. Kopija filma Texas, Osijek redatelja Francija Slaka prikazuje se zahvaljujući Slovenskoj kinoteci i Slovenskom filmskom centru.
Čitav program festivala dostupan je na stranicama:
https://filmskemutacije.com
Organizator festivala je umjetnička organizacija Film-protufilm, uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture i medija RH, Ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.
