Upitnik za iskaz interesa za dijeljenje prostora! 

^2.10.2026

Planira konsolidaciju svojih aktivnosti i tražimo suradnike: organizacije i pojedince koji bi s nama dijelili prostor i stvarali sinergiju. Naš cilj nije samo najam, već kreiranje i širenje zajednice za filmsku i multimedijsku produkciju. Što tražimo?

• Pojedince, udruge, umjetničke organizacije, obrtnike i sve one čije djelovanje dijeli naše ili slične vrijednosti: nezavisna kultura, pristupačno obrazovanje za građane, društveni aktivizam, filmska i multimedijska produkcija.
• Suradnike spremne na sufinanciranje troškova prostora kroz dugoročnu suradnju i/ili zajedničko dijeljenje resursa.

FILMSKA ŠKOLA: Otvorene prijave!

^1.10.2026

Ovogodišnje deveto izdanje Male škole medijske kulture obogaćeno je novim sadržajima i uz nastavnice i nastavnike, otvoreno i za građane. Od 24. listopada do kraja godine održat će se niz programskih aktivnosti koje će omogućiti dublji uvid u područja Teorije audiovizualnih medija, Povijesti i analize filma, Uvod u filmsku dramaturgiju i tehniku scenarija i radioničkog praktičnog programa koji obuhvaća Radionicu produkcije, Radionicu snimanja, Filmske eksperimentalne prakse, montaže i osnove animacije. Mentori(ce) i predavači(ce) na programu su Ana Đordić, Margareta Đordić, Tibor Keser, Dora Baras, Jurica Pavičić, Boris Poljak, Marinko Marinkić, Damir Čučić i Dragan Đokić.

Po završetku programa svi polaznici koji su pohađali školu dobit će potvrde i mogućnost učlanjenja u Kino klub.

Prijave za program otvorene su do 18. listopada, a prijaviti se možete popunjavanjem prijavnog obrasca.

Raspored predavanja i radionica:

Subota, 24. listopad 16 sati – 20 sati, Kino klub Split
Ana Đordić i Margareta Đordić: Filmska pismenost i osnove filmskog jezika, Analiza i interpretacija filmova

Ponedjeljak, 26. listopad 19.30 – 21.30 sat, Kino klub Split
Dora Baras: Teorija, povijest i analiza filma

Srijeda, 28. listopad 19.30 – 21.30 sat, Kino klub Split
Dora Baras: Teorija, povijest i analiza filma

Ponedjeljak, 2. studeni 19.30 – 21.30 sat, Kino klub Split
Dora Baras: Teorija, povijest i analiza filma

Srijeda, 4. studeni 19.30 – 21.30 sat, Kino klub Split
Dora Baras: Teorija, povijest i analiza filma

Petak, 6. studeni do nedjelja, 8. studeni, Kino klub Split (raspored će se dogovoriti naknadno s odabranim polaznicima)
Tibor Keser: Radionica produkcije

Ponedjeljak, 9. studeni 19.30 – 21.30 sat, Kino klub Split
Dora Baras: Teorija, povijest i analiza filma

Srijeda, 11. studeni 19.30 – 21.30 sat, Kino klub Split
Dora Baras: Teorija, povijest i analiza filma

Petak, 13. studeni do ponedjeljak, 16. studeni, Kino klub Split (raspored će se dogovoriti naknadno s odabranim polaznicima)
Damir Čučić, Marinko Marinkić: Filmske eksperimentalne prakse i praktični rad u montaži

Ponedjeljak, 16. studeni 19.30 – 21.30 sat, Kino klub Split
Dora Baras: Teorija, povijest i analiza filma

Utorak, 17. studeni, 20.00 – 21.00 sat, Kino klub Split
Jurica Pavičić: Uvod u filmsku dramaturgiju i tehniku scenarija

Srijeda, 18. studeni 19.30 – 21.30 sat, Kino klub Split
Dora Baras: Teorija, povijest i analiza filma

Četvrtak, 19. studeni, 20.00 – 21.00 sat, Kino klub Split
Jurica Pavičić: Uvod u filmsku dramaturgiju i tehniku scenarija

Petak, 20. studeni do nedjelja, 22. studeni, Kino klub Split (raspored će se dogovoriti naknadno s odabranim polaznicima)
Boris Poljak: Radionica snimanja

Petak, 27. studeni do nedjelja, 29. studeni, Kino klub Split (raspored će se dogovoriti naknadno s odabranim polaznicima)
Dragan Đokić: Osnove animacije

Ukoliko ostane mjesta, postojat će mogućnost prijava na pojedinačne radionice. Prednost imaju nastavnici(e) i polaznici(e) koji žele pohađati čitav program. Pohađanje teorijskih predavanja je obavezno. Kotizacija iznosi 50 eura.

_{Rad Kino kluba podržavaju Zaklada Kultura nova, Grad Split, Društvo hrvatskih filmskih autora i producenata i Hrvatski audiovizualni centar.}

Razmatranje autorstva u filmu i arhitekturi: od autora i kolaborativnog autorstva prema konceptu “autorskog prostora” – online predavanje Nine Bačun 

^22.9.2026

U petak, 25. rujna s početkom u 19 sati održat će se online predavanje Nine Bačun. Predavanje je otvoreno za javnost a može mu se pristupiti putem linka.

Predavanje preispituje pojam autorstva u filmu i arhitekturi, polazeći od tradicionalne figure autora (auteura) prema razumijevanju autorstva kao složenog, relacijskog i kolektivnog procesa. Uvodi se koncept „auteur space“ – prostora koji ne proizlazi samo iz prepoznatljivog autorskog rukopisa, već nastaje kroz međuodnos prostora, vremena, materijala, tijela, okoliša i različitih sudionika uključenih u njegovu proizvodnju.

Rad Michelangela Antonionija, Béle Tarra i Wesa Andersona pruža tri različite perspektive na autorstvo i proizvodnju filmskog prostora. Od Antonionijevih krajolika obilježenih industrijskom transformacijom te klimatskim i atmosferskim promjenama, preko Tarrovih opresivnih, materijalno zasićenih krajolika lutanja, do Andersonovih pomno komponiranih i simetričnih prostora promatranih kroz prizmu neurodivergentnosti i upcyclinga, predavanje istražuje kako specifične prostorne poetike proizlaze iz različitih modela autorstva i produkcije.

U spomenutim primjerima filmski prostor nadilazi ulogu pozadine radnje i postaje aktivni čimbenik u proizvodnji značenja. Koncept „auteur space“ tako otvara mogućnost razumijevanja autorstva ne samo kao procesa stvaranja prostora, već i kao relacijskog procesa koji se oblikuje kroz prostor.

///25.09.2026 – ONLINE PREDAVANJE / 19.00 – 20.30 sati

Nina Bačun dizajnerica je, istraživačica, filmska autorica i edukatorica koja djeluje na sjecištu dizajna, arhitekture i pokretnih slika. Njezina interdisciplinarna praksa obuhvaća izložbeni i scenografski dizajn, konceptualni i spekulativni dizajn, izdavaštvo i film. Diplomirala je industrijski dizajn na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završila magistarski studij Experience Design na Konstfack – University of Arts, Crafts and Design u Stockholmu. Doktorirala je 2026. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s disertacijom Filmski prostor kao alat za kritičko istraživanje arhitekture – modeli interakcije arhitekture i filma, u kojoj istražuje filmski prostor kao operativni okvir za analizu i promišljanje arhitekture te odnose između prostora, vremena, percepcije i pokretnih slika. Od 2020. djeluje kao asistentica na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.  Suosnivačica je kolektiva OAZA, unutar kojeg se od 2013. kontinuirano bavi umjetničkim i dizajnerskim istraživačkim projektima u domeni nezavisnog kulturnog sektora.

_{Predavanje se provodi u okviru programa Skriveni grad i Pazi na sliku u partnerstvu s umjetničkom organizacijom Antena kolektiv.}

_{Program financiraju Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova, Ministarstvo kulture i medija.} 

Festival alternativne kulture Pazi na sliku u Bastu i Krvavici

^21.9.2026

U subotu i nedjelju,  26. i 27. rujna 2026. godine, Bast i Krvavica postaju središta suvremene umjetnosti i edukacije kroz Festival alternativne kulture Pazi na sliku. Program festivala osmišljen je kao spoj praktičnih edukativnih radionica i programa filmskih projekcija, uz istraživanje lokalne arhitektonske baštine. Program organizira umjetnička organizacija Antena kolektiv u suradnji s Kino klubom Split.

-Od 16 sati sudionici će imati priliku upoznati se s tehnikom sitotiska na tekstilu koji vode Tonči Kranjčević Batalić i Nikolina Banić. Radionica približava tehniku sitotiska i daje priliku polaznicima da se samostalno okušaju u otiskivanju na tkaninu. Svi zainteresirani pozvani su da ponesu majicu ili više njih na koje će otisnuti odabrane motive.

-Od 18 sati program će biti posvećen svijetu digitalne umjetnosti kroz radionicu kodiranja vizuala u stvarnom vremenu. Radionica je posvećena Hydri (hydra.ojack.xyz) — open source alatu za livecoding generativnih vizuala, popularnom u audiovizualnoj i creative coding zajednici. U sat i pol obrađuju se osnove: kako se piše kod koji generira i manipulira vizualima u stvarnom vremenu, bez potrebe za prethodnim iskustvom u kodiranju. Radionica je praktična, pa je potrebno ponijeti svoj laptop. Radionicu vode Klara Đapić i Tanja Minarik.

Naziv programa #1: “Zgrade na nišanu”
City Killer (Grad na nišanu), Damir Čučić, 8′
Prije i poslije, Tomislav Šoban, 8′
+topia, Petar Novak, 5′
Pusti me da prođem, Gildo Bavčević, 3′
Nemoj da ti bude neugodno, Tonći Kranjčević, Tanja Minarik 10′
Arhitektura iscjeljenja: sumporni krajolici (43° 30.547′ N, 16° 26.22′ E), Nina Bačun, 9′
Autofokus, Boris Poljak, 26′
Proljeće na baušteli, Željko Radivoj, 3′
Ukupno trajanje: 74′

Oproštaj: Zdravko Mustać

^31.8.2026

Napustio nas je Zdravko Mustać. U četvrtak, 3.9. u 19 sati u prostorijama Kino kluba (Dom mladih) opraštamo se od ovog osebujnog filmskog autora, prijatelja i kolege gledanjem njegovih klupskih filmova “Zovem se film” (1987) , “Žuta kuća” (1986) i “Šir Haširim”(1987), te razgovorom o filmovima koji će voditi Boris Poljak.

Zdravko Mustać nije bio samo član kluba; bio je jedan od njegovih najznačajnijih protagonista, čija je umjetnička putanja neraskidivo povezana s klubom.
Iako je u Split stigao radi studija prava, Mustaćev se životni put trajno preusmjerio kada je zakoračio u prostorije Kino kluba Split. Ovdje je, pod snažnim utjecajem kinotečne klasike i predavanja Ivana Martinca – mentora koji je postavio estetske temelje splitske filmske škole – Mustać počeo graditi svoj umjetnički identitet.
Postavši ključnim autorom “četvrte generacije” kluba tijekom 1980-ih, Mustać je preuzeo bogatu tradiciju splitske alternative, unoseći u nju vlastitu poetiku. Njegov se rad kretao u širokom rasponu, od lirsko-poetskih zapisa do strogo strukturiranih, konceptualnih djela, čime je pokazao iznimnu sposobnost eksperimentiranja bez gubitka fokusa.

U središtu njegova stvaralaštva uvijek je stajao autorski integritet: beskompromisno je odbijao konformizam i trendove, ostajući dosljedan onoj vrsti filma koja se naziva “čistom”.
Sve do kraja života, Mustać je ostao zaštitno lice splitske škole filma, ne samo kao autor, već kao čuvar vrijedne filmske ideje.

Zdravko Mustać rođen je 1961. godine u Zadru. Studirao je pravo, a filmom se počeo baviti u Kino klubu Split, kao pripadnik četvrte generacije poznate splitske škole alternativnog filma. Režirao je više od četrdeset alternativnih i kratkih filmova, videoradova, televizijskih dokumentaraca, glazbenih spotova i igranih filmova. Njegovi su radovi prikazivani na festivalima i retrospektivama u Hrvatskoj i inozemstvu, a tri puta osvojio je Oktavijana Hrvatskog društva filmskih kritičara, 1996., 1999. i 2001. godine.

Među njegovim brojnim filmovima su “Zovem se film”, “Šir Haširim”, “Ekranizacija telefonskog imenika”, “Gdje je Magdalena Kazimirovič”, “Zadar nije za dar”, “Rat je”, “Product of Body”, “Deborah”, “Buket”, “Amen”, “Ludar”, “Nigredo”, “Rat za Harmagedon”, “Sjeti se Sali”, “Zrmanja i po (in situ)”, “Morena”, “Sinaj”, “Purgatorij”, “Planktoni”, “Boje paukova”, “Bastion”, “Noćas” i “Zrak”. Svoj prvi dugometražni igrani film “Blizine” režirao je 2009. godine, a drugi, “Vjetar puše kako hoće”, 2014. godine. Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima dugometražni dokumentarac “Martinac” iz 2015., posvećen velikom splitskom avangardnom redatelju i pjesniku Ivanu Martincu. Za HRT režirao je znanstveno-popularni serijal “Hrana kao lijek”, koji se sastoji od deset polusatnih epizoda. Svoj posljednji film “Otvor”, koji se trenutačno nalazi u postprodukciji, “montirao” je s bolesničke postelje. (slobodna.dalmacija)

SKRIVENI GRAD: Pet tematskih predavanja o smeću

^25.08.2026

U rujnu donosimo niz predavanja i vođenih tura koje otpad ne promatraju kao rubnu temu komunalnog reda, nego kao ogledalo naših odnosa prema prostoru, radu, odgovornosti i moći. Od “kr(u/i)žnog” gospodarstva i iluzije da se problem može jednostavno ukloniti iz vidokruga, do regenerativnog dizajna i Wasteocena — kroz različite formate i glasove istražujemo kako nastaje otpad, tko ga (ne) vidi, gdje završava i zašto se ekološki teret tako često prelama preko najranjivijih zajednica i krajolika.

Program spaja teoriju i praksu: od analize globalnih tokova materijala i “toksičnih narativa” koji normaliziraju štetu, do konkretnih lokalnih primjera ponovne uporabe i prenamjene materijala u Solinu. Na otoku Visu šetnja kroz devastirane lokacije postaje prostor susreta održivih praksi i poezije — podsjetnik da je okolišna kriza istodobno materijalna i kulturna, a promjena često započinje drugačijim načinom razmišljanja, ne nužno novom tehnologijom.

Pozivamo sve koji žele jasnije razumjeti krajolik otpada oko sebe — i u sebi — da nam se pridruže uživo i online: promišljati, slušati, hodati, učiti i tražiti rješenja koja ne završavaju na razini “manjeg zla”, nego otvaraju mogućnost pravednijih odnosa i obnove.

RASPORED

///04.09.2026 – DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA / 20 sati predavanje
Ulica Ante Starčevića 24c

Kr(u/i)žno gospodarstvo ili blaženo zatrpani
Predavanje objašnjava kako se paradigma pomiče s pukog eliminiranja otpada na njegovo spriječavanje i transformaciju u vrijednu imovinu, uz nužnost globalne suradnje kako bi se zaustavilo prebacivanje ekološkog tereta na najranjivije dijelove svijeta. Realnost je da otpad neće prestati postojati, no čovječanstvo ima moć ignorirati što ne osjeća direktno. “Bazen blažene deluzije” se rapidno smanjuje. Predavanje drži Daša Gazde.

///05.09.2026. – NOVE STARINE / 17 – 19 sati – vođena tura
mjesto susreta

Na predavanju će Marin Kanajet kroz primjere iz splitske okolice govoriti o nastanku otpada i izazovima s kojima se susrećemo – i kao oni koji ga svakodnevno stvaraju i kao stanovnici prostora u kojem završavaju sve veće količine odbačenih materijala. Bit će riječi o tome možemo li materijale koje odbacujemo promatrati drugačije te kako nam permakulturna etika, principi i alati za analizu i dizajniranje mogu pomoći u traženju održivijih rješenja te kako je ponekad za promjenu važniji drugačiji način razmišljanja nego nova tehnologija. Nakon uvodnog dijela sudionici će kroz šetnju upoznati Nove starine u Solinu, prostor u kojem se različiti odbačeni materijali ponovno koriste i uklapaju u sustav kao resurs. Na imanju će moći vidjeti brojne primjere ponovne uporabe, prenamjene i kreativnog korištenja materijala. Smještene u samom središtu splitske aglomeracije, Nove starine postale su svojevrstan poligon za istraživanje, eksperimentiranje i učenje. Pokazuju kako odbačeni materijali uz malo kreativnosti i znanja mogu dobiti novu funkciju te postati dio rješenja primjenjivih u vrtovima, školama, javnim prostorima i svakodnevnom životu. Predavanje je namijenjeno svima koji žele drugačije promišljati otpad, upoznati praktične primjere njegove ponovne uporabe i pronaći inspiraciju za vlastite projekte.

Na šetnju dođite u prikladnoj obući i ponesite vodu!

///06.09.2026 – Otok Vis / 16 – 19 sati vođena tura
mjesto susreta: ispred hotela Biševo, Komiža

Iz udruge Pomalo upoznat će nas s praksama koje se bave održivim razvojem otoka Visa, Igor Mataić provesti će nas lokacijama na kojima će Katarina Fiamengo, Lara Mitraković i Biljana Stamenkovska Šipuš čitati vlastitu poeziju – lokacije karakterizira devastacija okoliša ili prostora, poput nesanitarnog odlagališta Wellington, nedavno nastalog požarišta, te starih devastiranih tvornica srdele.

Na šetnju dođite u prikladnoj obući i ponesite vodu!

///11.09.2026 – ONLINE PREDAVANJE / 19 – 20.30 sati
Delfina Fantini von Ditmar dati uvid u regenerativni dizajn i njegovu ključnu ulogu u oblikovanju alternativnih budućnosti. Uvodi paradigmu regenerativnog dizajna, pozicionirajući dizajn kao transformativnu praksu i odgovor na suvremene ekološke krize. Nadovezujući se na razumijevanje regenerativnog dizajna kao pomaka paradigme izvan održivosti — od „činjenja manjeg zla” prema aktivnom obnavljanju i osnaživanju zdravlja živih sustava (Reed, 2007.; Wahl, 2016.), istražiti će kako se regenerativni dizajn može utemeljiti u konkretnim mjestima i ekološkim kontekstima putem transformativnih, bioregionalnih i na mjestu utemeljenih pristupa koji podupiru ekološku regeneraciju i osvrnuti na spektar regenerativnih mogućnosti kroz dizajnerske prakse. Predavanje će se održavati na engleskom jeziku.

///18.09.2026 – ONLINE PREDAVANJE / 19 – 20.30 sati
Jere Kuzmanić upoznat će nas s pojmom Wasteocene (doba otpada) talijanskog ekohumanista Marca Armiera. Što stoji iza našeg cinizma u poznatoj frazi o raspadajućoj papirnatoj slamci i Kardashian koja leti privatnim avionom na capuccino? Kako zaobići zamku individualne odgovornosti kao rješenja ekološkoj krizi a da ne zalutamo u naivni narativ o državnicima koji će nas spasiti ako zelenije glasamo? I koje to sve veze ima sa odnosom Dioklecijanove palače i Vranjica? Predavanje će se baviti konceptom Wasteocena, koji je Marco Armiero razvio kao kritički odgovor na univerzalistički narativ Antropocena. Kako bi sebi ‘opravdali’ iracionalni proces uništavanja vlastitog habitata ljudi su morali razviti kulturne obrasce koji smeću daju ontološku ulogu u stvaranju zajednice. Fokusirajući se na Kaštelanski zaljev i šire područje Splita kao krajobrazni arhiv socijalne ekologije industrijalizacije, socijalizma, kapitalizma i fragmentacije, razgovarat ćemo o tome kako ekološka kriza nije univerzalno ljudsko iskustvo, već proizvod specifičnih “wasting relationships” koje stvaraju otpad od ljudi, kultura i ekosistema. Ove odnose ne održavaju samo materijalni zagađivači i zagađeni krajolici, već i “toksični narativi” koje prikrivaju nepravdu, normaliziraju štetu i okrivljuju žrtve . Kroz prizmu socijalne ekologije i poznate nam post-industrijske prostore, secirat ćemo kako ovi procesi djeluju na lokalnoj razini. Potražite cinika u sebi i povedite ga na jednu grupnu seansu kopanja po svemu što jeste i niste mislili o smeću.

_{Projekt sufinanciraju Grad Split i Društvo hrvatskih filmskih redatelja. Kino klub Split financiraju Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova. Programske aktivnosti se provode u suradnji s Gradom Splitom i Sveučilištem u Splitu – University of Split u okviru EU projekta “Znanost dolazi u grad”}

_{Suradnici: ISSA- Island School of Social Autonomy, Društvo arhitekata Splita, Permakultura Dalmacija, Pomalo Vis, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna, Sveučilište u Zagrebu; Antena kolektiv}

_{Voditeljica programa: Sunčica Fradelić
Vizual: Nina Bačun}

Više o programu Skriveni grad

Otvorene prijave za četvrto izdanje Skrivenog grada!

^21.7.2026

Skriveni grad interdisciplinarni je program koji će se održavati od 3. rujna 2026. do kraja godine.
Program je podijeljen na predavanja, istraživanje, praktični rad, produkciju i prezentaciju radova realiziranih kroz program, a spaja urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije.

Poziv na prijave otvoren je do 21. kolovoza putem prijavnog obrasca.

Aktualna tema je Smeće.
Predavanja u različitim formatima održat će Igor Mataić, Marin Kanajet, Daša Gazde, Delfina Fantini van Ditmar i Jere Kuzmanić, dok će produkcijsku radionicu voditi Sunčica Fradelić i Nina Bačun uz mentorsku podršku Igora Bezinovića i Srećka Horvata.

Polaznici radionice imat će na raspolaganju resurse Kino kluba za proizvodnju svojih ideja, a jedan odabran projekta dobit će mogućnost suradnje s profesionalcima ovisno o potrebama projekta, kako bi do kraja godine bio realiziran. Projekti nisu ograničeni isključivo na filmove, već se podržavaju i ideje koje nastaju u različitim audiovizualnim medijima.

O PREDAVANJIMA

Marin Kanajet održat će kraće teorijsko izlaganje i predstaviti dio problema i situacije u splitskoj okolici, a zatim sudionike povesti na turu po Novim starinama u Solinu gdje Permakultura Dalmacija održava prostor i različite vrste otpada integrira u cijeli sustav. Nove starine predstavit će se kao primjer dobre prakse i poligon za eksperimentiranje sa različitim načinima upotrebe otpada. Predavanje Daše Gazde objašnjava kako se paradigma pomiče s pukog eliminiranja otpada na njegovo sprečavanje i transformaciju u vrijednu imovinu, uz nužnost globalne suradnje kako bi se zaustavilo prebacivanje ekološkog tereta na najranjivije dijelove svijeta. Realnost je da otpad neće prestati postojati, no iako čovječanstvo ima moć ignorirati što ne osjeća direktno, taj “bazen blažene deluzije” se rapidno smanjuje. Jere Kuzmanić upoznat će nas s pojmom wasteocene (doba otpada) talijanskog ekohumanista Marca Armiera, dok će Delfina Fantini von Ditmar dati uvid u regenerativni dizajn i njegovu ključnu ulogu u oblikovanju alternativnih budućnosti. Iz udruge Pomalo upoznat će nas s praksama koje se bave održivim razvojem otoka Visa, Igor Mataić provesti će nas lokacijama na kojima će Katarina Fiamengo, Lara Mitraković i Biljana Stamenkovska Šipuš čitati vlastitu poeziju – lokacije karakterizira devastacija okoliša ili prostora, poput nesanitarnog odlagališta Wellington, nedavno nastalog požarišta, te starih devastiranih tvornica srdele.

Prethodna izdanja

Urbanizam i prostorno planiranje grada, prostor koji nas okružuje manifestira našu povijest i kulturni identitet. Iako oblikovanje prostora utječe na svakodnevno ponašanje građana, te uvjetuje kvalitetu života, urbani pejzaži uvijek su posljedica odnosa moći i pojedinačnih interesa. Prosječni građani pritom često nemaju priliku dobiti uvid u razloge izgradnje određenih objekata, kompleksa ili čitavih kvartova, pa samim time ni priliku za sudjelovanje u njihovom razvoju. Program teži otkriti i pokazati nove i odbačene, alternativne mogućnosti grada kao drugačijeg mjesta za život, život krojen po mjeri čovjeka.

_{Projekt sufinanciraju Grad Split i Društvo hrvatskih filmskih redatelja. Kino klub Split financiraju Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova. Programske aktivnosti se provode u suradnji s Gradom Splitom i Sveučilištem u Splitu – University of Split u okviru EU projekta “Znanost dolazi u grad”}

_{Suradnici: ISSA- Island School of Social Autonomy, Društvo arhitekata Splita, Permakultura Dalmacija, Pomalo Vis, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna, Sveučilište u Zagrebu}

_{Voditeljica programa je Sunčica Fradelić
Vizual: Nina Bačun}

SMOTRA XV: selekcija filmova iz arhive Kino kluba Split

^31.5.2026

Povodom petnaestogodišnjeg održavanja Smotre – prezentacije filmova nastalih u klupskim suradnjama i koprodukcijama, studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Petra Pavlović i Leo Zorić selektirali su iz arhive kluba neoliko filmova. Program će se prikazati 6.6. s početkom u 19 sati u prostoru Kino kluba Split u prisustvu selektora i mentorice. Svoj odabir i iskustvo obrazložili su u nastavku teksta:

– Ovogodišnja, petnaesta Smotra Kino kluba Split za nas ima posebno značenje jer je nastala i kroz naše iskustvo stručne prakse u nastavnoj bazi kluba. Odabir kluba kao mjesta prakse bio je prilika da se izravnije upoznamo s njegovim radom, arhivom i filmovima koji su nastajali u različitim razdobljima, od osnutka pa sve do sada. Kroz praksu smo imali mogućnost vidjeti kako funkcionira iznutra, upoznati atmosferu i način rada te uvidjeti važnost koju ima za filmsku kulturu grada i zajednicu.

Proces odabira filmova uključivao je gledanje, bilježenje, razgovore i promišljanje o tome kako povezati starije i novije radove u kohezivnu cjelinu koja govori o našem vremenu. Program donosi izbor filmova koji, nastajući u različitim desetljećima i različitim produkcijskim okolnostima, govore o istom nemiru. Riječ je o čovjeku uhvaćenom između rada, obaveza i sustava koji od njega neprestano nešto traži.

Program okuplja filmove iz klupske arhive i novije produkcije, od amaterskih i eksperimentalnih radova do recentnih igranih i dokumentarnih ostvarenja. Takav je pristup prepoznatljiv i u dosadašnjim izdanjima Smotre, koja ravnopravno predstavlja filmove mladih i iskusnijih autora. Jako smo zahvalni na prilici da sudjelujemo u ovom procesu, na povjerenju koje nam je ukazano i na razgovorima koji su nam pomogli da jasnije oblikujemo program. Ovo iskustvo za nas je bilo važno jer nam je omogućilo da filmove ne promatramo samo kao pojedinačna djela, nego kao dio šireg prostora i zajednice koji imaju utjecaja na društvene pojave. Kroz vlastiti izbor filmova željeli smo otvoriti prostor za diskusiju o radu, pravima radnika, potlačenosti, društvenim pritiscima i onima koji u takvom sustavu često ostaju na margini.

Program započinje Crvelinovim filmom Bageri proždiru zemlju, u kojem se svakodnevni prizori Rive susreću s radom bagera koji mijenjaju obalu i odnos grada prema prostoru. Film, nastao 1967., danas se može čitati kao rana slika grada koji se mijenja prije nego što njegovi stanovnici uspiju razumjeti što se zapravo događa. Prikazuje kako javni prostor postaje gradilište, a grad prestaje biti samo mjesto života i postaje prostor profita. 

Na tu sliku nadovezuje se Caffe Manon Ranka Kursara, dokumentarni prikaz mlade konobarice u kafiću Manon na splitskoj Rivi. Film otkriva raskorak između unutarnjih želja i stvarnih mogućnosti iza svakodnevnog rada, posluživanja i kratkih susreta s gostima. U toj tihoj napetosti između onoga što lik želi i onoga što joj je dopušteno otvara se jedna od glavnih tema programa, sustav koji čovjeku ne uzima samo sate rada, nego i mogućnost da zamišlja drukčiji život.

Žemsko Tatjane Dunje Ivanišević uvodi temu ženskog tijela, pogleda i samopredstavljanja. Ovaj rad iz 1968. godine danas se može čitati kao rana feministička gesta unutar kinoklupske kinematografije. Žena u filmu nije samo promatrana, nego ima vlastiti glas i značenje. Nakon filmova o prostoru i radu, Žemsko otvara pitanje kome pripada tijelo, tko ga promatra i tko ima pravo govoriti o njemu. Film se u novijim izvorima opisuje kao kratki feministički avangardni film.

Središnji društveni rez programa donosi dokumentarni film Pravo na rad: Onako kako smo ga ostavile Marice Lalić i Ivana Lasića. Film govori o bivšim zaposlenicama splitskog tekstilnog poduzeća Uzor i prostoru u kojem su radile nakon što su izgubile posljednju bitku za spas firme. U njemu se rad ne prikazuje kao apstraktno pravo, nego kao izgubljeno mjesto identiteta, zajedništva i dostojanstva. To je film o tranziciji, ali i o praznim pogonima i prešućenim životima radnica koje su sustavu postale višak, odnosno o sve onome što ostane kada se tvornica zatvori.

U Čistačici Matije Vukšića društvena nepravda ulazi u privatni prostor. Majka, zaposlena kao čistačica u župnom uredu, pokušava zaštititi sina nakon što joj prizna da je ubio lokalnog svećenika. Film se može promatrati kao priča o majčinstvu i krivnji, ali i kao priča o ženi iz radničke pozicije koja nema određenu moć, nego samo vlastitu snalažljivost i strah.

Ritki zrak Šimuna Šituma premješta program prema temi odlaska. Leo sutra odlazi u Njemačku raditi kao kuhar, a posao mu je sredio rođak kojeg ne podnosi. Iako se film oslanja na komediju i satiru, njegova je situacija duboko prepoznatljiva svima. Mladi čovjek u ovom slučaju odlazi jer mu lokalni okvir ne nudi dovoljno zraka. Emigracija se ovdje ne prikazuje kao veliki dramatični čin, nego kao gotovo obična, svakodnevna posljedica ekonomskog pritiska. 

U Carpe diemu Filipa Antonija Lizatovića tema rada i preživljavanja vraća se kroz turizam. Ovdje turizam nije prikazan kao lijepa slika obale i idilični trenutci, već kao odnos u kojem se susreću gost i domaćin, uz prostor i novac. Iza mediteranske svakodnevnice ostaje pitanje tko zaista može „iskoristiti dan“, a tko ga mora odraditi.

Plima Eve Vidan donosi intimniji prikaz, ali ne izlazi iz društvene teme. Odnos prabake i praunuke, otok i obiteljska bliskost, ali i problemi unutar nje, stvaraju prostor u kojem se važne stvari osjećaju i bez velikih riječi. Plima podsjeća na ono što opstaje kada ostavimo sve materijalno po strani, sve ono što dolazi mimo tržišta.

Program zatvara Akt Tamare Bilankov, eksperimentalno-igrani film koji gledatelja uvodi u zatvoren prostor susreta i razotkrivanja. Nakon priča o radu, odlasku, obitelji i društvenim pritiscima, film se vraća tijelu kao mjestu na kojem se ti pritisci najjasnije vide. Akt ne nudi završni odgovor u ovom programu, nego ostavlja pitanje koliko je čovjek slobodan kada je stalno izložen tuđem pogledu.

Petra Pavlović i Leo Zorić

SUBOTA 6.6.
19 sati, Kino klub Split

• Bageri proždiru zemlju, Martin Crvelin, 1967, 5’29”
• Caffe Manon, Ranko Kursar, 1967, 9’33”
• Žemsko, Tatjana Dunja Ivanišević, 1968, 6’14”
• Pravo na rad: Onako kako smo ga ostavile, Marica Lalić, Ivan Lasić, 2015, 8’40”
• Čistačica, Matija Vukšić, 2017, 11’14”
• Ritki zrak, Šimun Šitum, 2016, 31′
• Carpe diem, Filip Antonio Lizatović, 2022, 13’40”
• Plima, Eva Vidan, 2023, 14’12”
• Akt, Tamara Bilankov, 2016, 23’43”

KKS smotra_program_XV_2026

Događanje se organizira u suradnji s Platformom Doma mladih i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. Ulaz na sva događanja je slobodan. Za vizualni identitet događanja zaslužan je Hrvoje Hiršl. Voditeljica programa Kino kluba Split je Sunčica Fradelić. Klub financiraju Zaklada Kultura nova, HAVC, Grad Split i DHFA.

SMOTRA XV!

^28.5.2026

U subotu i nedjelju 6. i 7. lipnja 2026  kao uvertira u ovogodišnji festival nezavisne kulture Platformat, održat će se i petnaesto izdanje Smotre, programa Kino kluba Split koji obuhvaća pregled recentnih klupskih ostvarenja.

Predstavit će se filmovi nastali u produkciji, koprodukciji kluba i različitim oblicima suradnje, a ovogodišnja Smotra donosi i kurirani presjek radova iz klupske arhive koji povezuju teme rada, prava radnika, ženskog tijela, migracije i društvenih pritisaka. Filmove su odabrali studenti Filozofskog fakulteta u Splitu, Petra Pavlović i Leo Zorić u okviru stručne prakse. Program će predstaviti 6. lipnja u 19 sati u projekcijskoj sali Kino kluba Split.

Program recentne produkcije, kao i do sada, prikazuje ravnopravno sva nastala audiovizualna djela, kako ona mladih autora i autorica, tako i iskusnijih kolega i kolegica od kojih su neka realizirana u amaterskim produkcijskim uvjetima, a neka u profesionalnim produkcijama i koprodukcijama, ili na radionicama. Filmovi se mogu pogledati 7. lipnja u Beton kinu u tri bloka s početkom u 18 sati, 19.30 i 21 sat. Ovogodišnji presjek većinom predstavlja igrane i dokumentarne filmove, a kao poseban kuriozitet ovogodišnjeg programa izdvajamo film Južina Ante Marina.

PROGRAM

SUBOTA 6.6.
19 sati, Kino klub Split
– specijalni program Iz arhive: selekcija klupskih filmova studenata filozofskog fakulteta

• Bageri proždiru zemlju, Martin Crvelin, 1967, 5’29”
• Caffe Manon, Ranko Kursar, 1967, 9’33”
• Žemsko, Tatjana Dunja Ivanišević, 1968, 6’14”
• Pravo na rad: Onako kako smo ga ostavile, Marica Lalić, Ivan Lasić, 2015, 8’40”
• Čistačica, Matija Vukšić, 2017, 11’14”
• Ritki zrak, Šimun Šitum, 2016, 31′
• Carpe diem, Filip Antonio Lizatović, 2022, 13’40”
• Plima, Eva Vidan, 2023, 14’12”
• Akt, Tamara Bilankov, 2016, 23’43”

NEDJELJA 7.6.
18 sati, Beton Kino 
– trajanje programa 1 sat 10 min

• 5 Stages, Mikula Nižetić, 9’41’’
• Marea, Jana Matošić, 4’
• Zub, Matea Parat, 12’28’’
• Junk’s not dead, Luka Franceschi, 2’
• Spasitelj, Duje Vlasteličić, 17’48’’
• Aprililili, Zara Grubešić, 14’30”
• Djevojka i voda, OŠ Slatine – školska filmska družina, 5’20’’

19.30 sati, Beton Kino
– trajanje programa 1 sat 20 min

•  Južina, Ante Marin, 81’

21 sat, Beton Kino
– trajanje programa 1 sat 40 min

• Timbar, Sara Todorović, 17’14’’
• Ja sam Fadija, Luka Franceschi, 7’13’’
• Jabberwocky, Damir Čučić, 14’38’’
• Ja se zovem did Jozo, Antonija Šitum, 10’
• Sanjam zvijezde, Petra Crnjac, 3’30’’
• Srodne duše, Roman Roudi, 12’14’’
• Soba za žene, Dora Matošević, 15’44’’
• Promaja, Jadran Parunov, 12’43’’

_{Događanje se organizira u suradnji s Platformom Doma mladih i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. Ulaz na sva događanja je slobodan. Za vizualni identitet događanja zaslužan je Hrvoje Hiršl. Voditeljica programa Kino kluba Split je Sunčica Fradelić.}

Međunarodni simpozij: Kad slike uzvrate pogled // When Images Stare Back at Us

^{15. 5. 2026}

U Splitu se 28., 29. i 30. svibnja 2026. održava međunarodni simpozij Kad slike uzvrate pogled // When Images Stare Back at Us. Simpozij okuplja filmske radnice i istraživačice koje će sa zainteresiranom publikom podijeliti svoj istraživački i umjetnički rad. U simpoziju sudjeluju Karla Crnčević (Hrvatska) Anaís Córdova-Páez (Ekvador) i , Alia Ayman i Nour El Safoury  (Egipat), Laura Alhach (Kolombija), Bilge Emir (Turska), Verónica Boggio i Lorena García – Open River Archive (Peru), behshad tajammol (Iran), Sita Magfira (Indonezija), Kumjana Novakova (Makedonija), Mirjana Radovanović – KURS (Srbija) i Ivana Perić (Hrvatska).

Izlaganja će se održavati u Kino klubu Split, izuzev izlaganja Ivane Perić koje će se održati u Društvu arhitekata Splita 29.5. s početkom u 20 sati. 

Sportski arhivi kao platforme otpora / Od Hajduka do Palestine

Izlaganje Ivane Perić fokusira povijest lokalnog sporta i njegove izbrisane ili izmijenjene arhive, promatrajući ga kao platformu otpora koja je oduvijek bila kolektivno stvarana. Taj je otpor bio potaknut i proširen međunarodnim organiziranjem i kolegijalnošću, što će se vidjeti prolaskom kroz priče od Hajdukovih nastojanja 1940-ih do današnjih palestinskih poziva na bojkot sporta. Ovo izlaganje proširuje programsko promišljanje arhiva, slike i svjedočenja kroz povijest sporta, shvaćenog kao platforme koja je, poput kulture, komunicirala s masama i stvarala kolektivne oblike otpora. Kroz lokalne sportske arhive koji su nakon 90ih u našem kontekstu brisani, mijenjani ili prešućivani, prati kako se solidarnost gradila preko granica: od Hajdukovih nastojanja 1940-ih do suvremenih poziva na sportski bojkot.

Općenito o programu

Što se događa kada slike prestanu biti samo dokumenti, objekti čuvanja ili materijal za tumačenje; i počnu zahtijevati odgovor? Kada ih više ne promatramo isključivo kao reprezentacije prošlosti, nego kao mjesta na kojima se pregovaraju odnosi prema sjećanju, moći, vidljivosti i odgovornosti.

U tom smislu, oslanjamo se na misao Arielle Aïshe Azoulay i njezino razumijevanje fotografije ne kao zatvorenog dokumenta, nego kao prostora političkog odnosa. Slika ne uključuje samo ono što prikazuje, nego i one koji je proizvode, one koji su njome izloženi, one koji je gledaju te institucije koje odlučuju što će biti sačuvano, dostupno ili izbrisano. Iz te perspektive, rad sa slikama postaje pitanje odgovornosti: tko ima pravo gledati, tko ostaje nevidljiv, tko odlučuje o pristupu i što arhiv može učiniti vidljivim danas.

Ovaj trodnevni susret polazi od pitanja što danas znači raditi sa slikama: u arhivu, na filmu, u institucijama i u javnom prostoru. Gradi se iz svijesti da slika nije neutralna, da vidljivost sama po sebi ne proizvodi razumijevanje, niti nužno vodi djelovanju. Upravo tu napetost otvaramo kao prostor rada: između čuvanja i interpretacije, dokumenta i intervencije, povijesti i političke odgovornosti.

Program je na engleskom jeziku, a ulaz je slobodan.

28.5. ČETVRTAK

13:30 Okupljanje

13:45 – 14:30  Karla Crnčević – Katalog tranzitnih solidarnosti / Catalogue of Moving Solidarities

14:30-15:15 Kumjana Novakova – Nevidljive slike uzvraćaju pogled / Invisible Images Gazing Back at Us

15:30-16:15 Verónica Boggio and Lorena García – Široka rijeka: amazonski filmski arhivi / Rio Abierto: Amazonian Film Archives (online)

29.5. PETAK

15:00 – 15:45 Sita Magfira – Nina Bobo, Oh Nina Bobo: The Weight of Tenderness / Nina Bobo, oh Nina Bobo: Težina nježnosti

16:00 – 16:45 behshad tajammol – Politics of Remembering: On the Iranian Women’s Movement and the Question of Archiving / Politike sjećanja: Ženski pokret u Iranu i pitanje arhiviranja

17:00 – 18:00 Anaís Córdova-Páez – The Imaginary of the Commons / Imaginarij zajedničkog

20:00h – Društvo arhitekata Splita:  Ivana Perić – Od Hajduka do Palestine  (na našem jeziku)

30.5. SUBOTA

15:15 – 15:45 Alia Ayman i Nour El Safoury – Film Globalnog juga: Refleksije o sastanku filmskih kustosa u Kairu / Cinema Of The Global South: Reflections on a Film Programmers’ Meeting in Cairo (online)

16:00-16:45 Laura Alhach – Weaving through Coastlines / Vijugajući obalama

17:00 – 17:45 Bilge Emir – Visibility in Counter-Archive Practices / Vidljivost u praksama kontra arhiva

18:00 – 18:45 Mirjana Radovanović – About Coming Together – What Archives Tell Us / O udruživanju – što nam kazuju arhivi

Alia Ayman je filmašica, spisateljica i kustosica. Nakon što je režirala dva kratka filma, suosnovala je Zawyu – nezavisno kino u Kairu. Događanja koja je dosad kurirala u Zawyi uključuju Shorts Revisited #1, Hybrid Reels: Revisiting the Documentary, kao i brojne retrospektive, projekcije i radionice. Također je kurirala briselsko izdanje Meeting Points, bijenalnog, višemjesnog događanja suvremene umjetnosti, te program egipatskog nijemog filma u Detroit Institute of Arts. Trenutačno je na doktorskom studiju iz vizualne i medijske antropologije na Sveučilištu New York. Njezino se istraživanje bavi alternativnom filmskom distribucijom i prikazivanjem, filmskim birokracijama i infrastrukturama te poviješću arapskih dokumentarističkih tradicija.

Anaís Córdova-Páez (Ekvador) promišlja kako se politika, ekologija, rod i pokretne slike isprepliću u internetskom dobu. Njezin rad nastoji skrb postaviti u središte, propitujući procese umjetničke produkcije i izlaganja. Eksperimentira s filmom, programira u sklopu EQUIS Feminist Film Festivala u Ekvadoru i festivala Zinegoak u Bilbau. Godine 2022. bila je stipendistica Flaherty Seminara, a 2023. međunarodna gošća programa Atmospheres of Violence na Sveučilištu Harvard. Kao DJ/VJ nastupa pod imenom LaNïn na https://feministprojection.party.

behshad tajammol (Iran) je multidisciplinarna umjetnica čija se praksa razvija na sjecištu sociopolitičkih struktura, jezika i življenih stvarnosti. S osobitim fokusom na političke dimenzije jezika, glasa i sjećanja, njezin je rad utemeljen u kontinuiranom istraživanju procesa oblikovanja osobnog i kolektivnog pamćenja te njihove uloge u oblikovanju povijesne svijesti.

Bilge Emir (Turska) je kulturna radnica bazirana u Berlinu. Njezina praksa istražuje sjecišta struktura moći, vizualne reprezentacije i politike slika. Bila je članica video kolektiva artıkişler, gdje je producirala fragmentarne dokumentarne videoradove koji se bave urbanom transformacijom, prisilnim migracijama, radom u urbanom prostoru i kolektivnim društvenim pamćenjem. U Berlinu je sudjelovala u radu različitih kolektiva, među kojima su Interflugs, autonomna studentska organizacija usmjerena na samoorganizirane prakse učenja i poučavanja; bak.ma collective, digitalni medijski arhiv pokreta neposluha u Turskoj; te Raumerweiterungshalle, samoorganizirani prostor za neprofitne projekte i događanja. Magistrirala je vizualne komunikacije na Weissensee akademiji umjetnosti u Berlinu, a radi kao freelance ilustratorica i grafička dizajnerica.

Karla Crnčević (Hrvatska) je filmska radnica čija se praksa nalazi na sjecištu rada s filmom, istraživanjima arhiva i prostorima sjećanja. Jedna je od osnivačica i kustosica platforme KINO UNSEEN, posvećene promišljanju cirkulacije filmske slike, kulturnih politika i reaktivaciji kino-prostora kao mjesta susreta. Njezin se rad kreće između dokumentarnih i eksperimentalnih formi, često kroz suradničke i procesualne pristupe. U središtu njezine prakse nalazi se istraživanje sjećanja kao spekulativnog polja: načina na koje osobne i kolektivne povijesti oblikuju slike, krajolike i društvene odnose u sadašnjosti.

Ivana Perić (Hrvatska) je novinarka koja radi za tjednik Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i faktiv.

Kumjana Novakova (Makedonija) rođena je u nekadašnjoj Jugoslaviji, akademski se obrazovala u području društvenih znanosti i istraživačkih metodologija, radi na sjecištu umjetnosti pokretnih slika, istraživanja i teorije. Njezina je umjetnička praksa istraživački utemeljena te istražuje odnose moći i nasilja, rata, sjećanja i otpora. Njeni radovi prikazivani su u različitim institucijama i prostorima, uključujući MoMA-u, Tate Modern i velike filmske festivale. Njezin posljednji film Silence of Reason osvojio brojne međunarodne nagrade, među kojima su IDFA-ina nagrada za najbolju režiju, nagrada za najbolji srednjemetražni film na HotDocsu te nagrada za najbolji međunarodni film na Cinéma du Réel. Kao kustosica, Kumjana je sudjelovala u nizu grupnih izložbi i interdisciplinarnih programa u zemljama bivše Jugoslavije, kao i u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Italiji.

Laura Alhach (Kolumbija) je kolumbijska istraživačica, kustosica i audiovizualna arhivistica koja djeluje na sjecištu dijasporičkog filma, arhivskih praksi i kolektivnog pamćenja. Njezin se rad bavi fragmentiranim i često nedostupnim filmskim povijestima, pristupajući arhivu ne kao fiksnom repozitoriju, već kao prostoru odnosa, aktivacije i ponovnog čitanja iz antikolonijalnih i feminističkih perspektiva.
Mirjana Radovanović (Srbija) je vizuelna umetnica. U svojoj praksi istražuje kako umetnost može doprineti različitim društvenim borbama. Kao polazište za rad često koristi arhivski materijal, koji kombinuje sa poezijom, prozom i vizuelnim jezikom revolucionarnih borbi i progresivnih pokreta iz prošlosti, prevodeći ih u savremeni umetnički i politički kontekst. Njeni radovi obuhvataju murale, ilustracije i različite štampane formate, poput novina, postera i grafika. U svom radu vodi se idejom da umetnički sadržaji treba da budu didaktični i dostupni najširoj publici. Osnivačica je i članica umetničkog kolektiva KURS.

Lorena García Espino – Rio Abierto (Peru) je peruanska istraživačica, programerka i filmska autorica. Njezina praksa, s transfeminističkim i interdisciplinarnim fokusom, povezuje film, arhive, nove medije i kolektivno stvaranje, razumijevajući izlaganje kao transvremenski prostor za aktivaciju sjećanja i izgradnju zajednice. Magistrirala je filmsko kuriranje na Elías Querejeta Zine Eskola te sudjelovala u programima Industry Academy i U30 Filmskog festivala u Locarnu. Trenutačno je uključena i u projekte Río Abierto — Amazonski filmski arhivi — i Archivo Reversible — žene i disidencije u nefikcijskom filmu.
Verónica Boggio – Rio Abierto (Peru) je vizualna antropologinja specijalizirana za upravljanje kulturnom baštinom i audiovizualno arhiviranje. Njezin rad povezuje etnografsko istraživanje, kulturni menadžment, audiovizualnu produkciju i očuvanje kulturnih sjećanja, s naglaskom na amazonske teritorije. Studirala je kulturnu antropologiju na PUCP-u, kreativni dokumentarni film na UAB-u, upravljanje kulturnom baštinom na UNC-u te filmsko arhiviranje na EQZE-u. Od 2022. istražuje peruanski amazonski film i vodi projekt Río Abierto.

Nour El Safoury je izdavačica Esmat Publishing List, malog izdavača i knjižare sa sjedištem u Kairu. Piše filmsku kritiku i od jeseni 2023. predaje na Filmskom programu Američkog sveučilišta u Kairu. Suosnivačica je sajma umjetničke knjige Cairo Art Book Fair i glavna urednica časopisa Shakhsyat/Characters – periodika posvećena filmskoj kritici.

Sita Magfira (Indonezija) je indonezijska istraživačica trenutačno bazirana u Budimpešti. Magistrirala je povijest, a njezino se istraživanje bavilo indonezijskom dijasporom u Mađarskoj i Češkoj. U Indoneziji je sudjelovala u nizu istraživačkih i kustoskih projekata, a nedavno je bila sukustosica Indonesian Printmaking Festivala (2024.), koji je istraživao historiografiju indonezijske grafike. Usporedno s time razvija sve veći interes za rad skrbi, osobito njegova preklapanja s rodom, kolonijalizmom i globalnom ekonomskom nejednakošću: interes koji je djelomično oblikovan i njezinim svakodnevnim iskustvom rada odgojiteljice u vrtiću u Budimpešti.

WHEN_IMAGE_PUBLICATION

_{Događanje organiziraju umjetnička organizacija Antena kolektiv i Kino Unseen u suradnji s Kino klubom Split i Društvom arhitekata Splita. Program financiraju Zaklada Kultura nova, HAVC, Grad Split i DHFA. Organizatorice programa su Karla Crnčević i Sunčica Fradelić.}

^{Dizajn i grafičko oblikovanje vizuala: Nikola Križanac}

Radionica kreativnog dokumentarnog filma Kumjane Novakove, Karle Crnčević i Jelene Maksimović

^05.05.2026

Od 1. do 4. lipnja održat će se radionica kreativnog dokumentarnog filma autorica Kumjane Novakove, Karle Crnčević i Jelene Maksimović. Posebna pažnja obratit će se političnosti filma i filmskih jezika, nerazdvojivosti osobnog i političkog, i filmu kao prostoru solidarnosti. Kroz radionicu autorice će podijeliti vlastite metode i pristupe koje će polaznici moći i sami ispitati u praksi, a jedan dio radionice bit će posvećen radu s arhivima.

Tematizirat će se i pitanja o čemu raditi film i zašto, gdje i kako pronaći inspiraciju, na koje su sve načine povezani etika i estetika filmske slike i izraza, koja je važnost istraživačkog rada i kako oblikovanju filma pomaže interdisciplinarni pristup.

Iako nije uvjet, prednost prilikom selekcije imat će oni kandidati i kandidatkinje koji imaju ideje i/ili predzanje o snimanju filmova. Ideje mogu biti u različitim stadijima razvoja ili produkcije.

Prijavni obrazac

Prijave su otvorene do 25. svibnja.

Kotizacija za sudjelovanje iznosi 20 eura.

Kumjana Novakova filmska je autorica koja se bavi istraživanjem, a djeluje i kao kustosica i predavačica filmskih i audiovizualnih umjetnosti. Kao autorica, razvija projekte na razmeđi filma i suvremene umjetnosti, istražujući odnose rata, moći, kolektivnih sjećanja i otpora. Njezin je rad predstavljen na brojnim festivalima i izlagačkim mjestima, uključujući MoMAu, Tate Modern, Museum of the Moving Image, IDFA, Cinema du Reel, Punto de Vista, HotDocs, MG+MSUM itd. Kumjana trenutno živi između Skoplja i Sarajeva.

Karla Crnčević (Zagreb), niz godina radi kao filmska i kulturna radnica u različitim uvjetima proizvodnje. Njeni filmovi i video radovi prikazani su u lokalnom i inteternacionalnom kontekstu. Jedna je od osnivačica i organizatorica Kino Unseen-a (www.kinounseen.org) koji se bavi prikazivačkim i kulturnim politikama. Zanima je memorija kao prostor spekulacije i njen odnos s pokretnom slikom. Aktivna je u borbama za radnička prava radnika i radnica u audiovizualnom sektoru i kulturi.

Jelena Maksimović diplomirala je filmsku i televizijsku montažu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Od 2015. godine radi kao izvanredna profesorica na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Kao montažerka potpisuje brojna nagrađivana ostvarenja („Teret“, „Ti imaš noć“, „Kelti“, „Pejzaži otpora“, „El Shatt – nacrt za utopiju“, „Tišina razuma“), prikazivana na najznačajnijim međunarodnim festivalima, uključujući Cannes, Veneciju, Berlin, Locarno, Toronto i Rotterdam. Pored filma, ostvarila je brojne saradnje u oblasti video-radova, prostornih instalacija i kazališta. Korežirala je dokumentarni film „Taurunum Boy“ i režirala „Domovine“. Njen igrani redateljski prvijenac trenutno je u postprodukciji i očekuje premijeru ove godine.

_{Rad Kino kluba podržavaju Zaklada Kultura nova, Grad Split, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatski audiovizualni centar.}

Projekcija filma “Horror Vacui” Borisa Poljaka uz gotovanje autora

^14.4.2026

U subotu, 18. travnja s početkom u 20 sati u prostorijama kluba održat će se projekcija filma Horror Vacui (2023) Borisa Poljaka uz gostovanje autora. Razgovor s Borisom nakon projekcije vodit će član kluba Roman Roudi.

Ulaz je slobodan i svi su dobrodošli!
Horror vacui doslovno znači strah od praznog prostora ili strah pred prazninom. Termin je prvi upotrijebio Aristotel, a za nas ona je metafora za strah od neizvjesne budućnosti, koja proizvodi osjećaj tjeskobe i usamljenosti. Kroz duge kadrove-sekvence asocijativno povezane, film upozorava na postojeću militarizaciju u svijetu. Ne postoje nikakve odrednice kada ni gdje se nešto događa. Sve se može dogoditi bilo gdje i bilo kada.

Boris Poljak (Split, 1959.) jedan je od najistaknutijih hrvatskih eksperimentalnih i dokumentarnih autora, hvaljen snimatelj i direktor fotografije. Dugogodišnji član Filmskog kluba Split i jedan od pokretača Split Film Festivala – međunarodnog festivala novog filma i videa. Od 1989. radi kao profesionalni direktor fotografije. Snimio je više od 50 filmova kratkog i dugog metra te osvojio osam nacionalnih nagrada za najbolju kameru. Režirao je nagrađivane eksperimentalne naslove “Onkraj” (2003.) i “Sky Spirits” (2010.), oba u surežiji s Damirom Čučićem, te tri kratka dokumentarna eksperimentalna filma “Splitski akvarel” (2009.), “Oni samo dolaze i odlaze” (2017.) i “Autofokus” (2013). Potonji je osvojio nagradu za najbolji kratki film na međunarodnim filmskim festivalima u Karlovym Varyma, Visions du Reel te Nyon u Švicarskoj.

Prijavite svoje dokumentarne projekte na konzultacije s Karlom Crnčević

^14.03.2026

Otvorene su prijave za online konzultacije s Karlom Crnčević.

Na konzultacije se možete prijaviti s dokumentarnim filmskim projektima u svim fazama razvoja. Na program će biti prihvaćena četiri projekta, a konzultacije će se održavati svake subote u travnju od 12 do 14 sati i prvu subotu u svibnju u istom terminu.

Prijaviti se možete do 1. travnja 2026 putem prijavnog obrasca.

Svi polaznici programa imat će prednost prilikom selekcije na radionicu kreativnog dokumentarnog filma koja će se održavati u Splitu od 1. do 4. lipnja.
Radionicu kreativnog dokumentarnog filma vodit će autorice Kumjana Novakova, Karla Crnčević i Jelena Maksimović. Posebna pažnja obratit će se političnosti filma i filmskih jezika, nerazdvojivosti osobnog i političkog, i filmu kao prostoru solidarnosti. Kroz radionicu autorice će podijeliti vlastite metode i pristupe koje će polaznici moći i sami ispitati u praksi, a jedan dio radionice bit će posvećen radu s arhivima.

U okviru programa održat će se i međunarodni simpozij Kad slike uzvrate pogled – trodnevno događanje koje istražuje film kao prostor otpora, novih imaginarija i zajedničkog sjećanja. Napustit ćemo uske maskuline i zapadnocentrične reprezentacije slika solidarnosti i angažiranosti; promišljat kreativnu/političku uporabu pronađenih i arhivskih materijala te arhive kao žive prostore pregovaranja povijesti. U fokusu će biti razmjena među istraživačicama i filmašicama iz Latinske Amerike, Balkana, Indonezije i arapskog svijeta s naglaskom na potencijale i mogućnosti treće i četvrte kinematografije danas. Umjesto predavanja, kreirat ćemo participativne prostore razmjene i solidarnog oblikovanja budućnosti.

Karla Crnčević je dramaturginja i filmska radnica koja istražuje politike slike i zvuka kroz različite formate i uvjete proizvodnje. Njeni video radovi i filmovi prikazani su i nagrađeni na različitim festivalima u domaćem i međunarodnom kontekstu. Jedna je od osnivačica Unseen festivala koji se bavi revitalizacijom kino prostora. Diplomirala je dramaturgiju na ADU u Zagrebu i usavršila se u školi EQZE u San Sebastianu.

^{Program se provodi u suorganizaciji s Umjetničkom organizacijom Antena kolektiv i Unseen festivala. Rad Kino kluba Split financiraju HAVC, Zaklada Kultura nova, DHFA i Grad Split}

OSNOVNE RADIONICE: Prijavite se na radionicu rasvjete!

^28.2.2026

Otvorene su prijave na radionicu rasvjete, koja će se održavati u prostorijama kluba od 20. do 22. ožujka 2026. Radionicu će voditi dugogodišnji član, Jure Cukar. Polaznici će se upoznati s karakteristikama rasvjetnih tijela i ulogom rasvjete na filmu, ali i dobiti nove ideje kako se različito osvjetljenje može postići s rasvjetom koju imamo u svom neposrednom okruženju. Polaznici će imati priliku sudjelovati u praktičnom radu, koristeći opremu Kino kluba. Uvodni sat održat će se u petak, 20. ožujka s početkom u 17 sati, a ostali termini dogovorit će se s odabranim polaznicima.

Na radionicu rasvjete se možete prijaviti putem prijavnog obrasca do 15. ožujka.

Intervju s Jurom i osvrt na prošlogodišnju radionicu.

U slučaju velikog broja zainteresiranih, selekcija će se vršiti na osnovu motivacijskog pisma, a prednost će imati kandidati koji se prijave na sve četiri radionice (snimanja, rasvjete, montaže i zvuka).

*Za redovne članove kluba radionica je besplatna, dok za sve ostale kotizacija po radionici iznosi 20 eura. Polaznici koji prođu tri radionice stječu pravo na učlanjenje.

Jure Cukar završio je preddiplomski studij Umjetničke akademije u Splitu, Odsjek filma i videa, 2009.-2012. Aktivni je član Kino klubu Split od 2008. godine, djelovao je i kao član izvršnog odbora. 2018. je završio magisterij za filmsko i video snimanje pri Akademiji Dramskih umjetnosti u Zagrebu. Radio je kao majstor rasvjete i asistent kamere na mnogim komercijalnim i umjetničkim projektima te kao snimatelj u novinskoj agenciji Hanza Media. Predavač je na radionici rasvjete. Razvija strategiju nabavke opreme i prostora. Djeluje u Splitu i Zagrebu.

–

Prijave na ostale osnovne radionice potražite ovdje.

_{Rad Kino kluba podržavaju Zaklada Kultura nova, Grad Split, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatski audiovizualni centar.}

OSNOVNE RADIONICE:
Otvorene prijave na radionice snimanja, montaže i zvuka

^17.02.2026

U okviru programa Osnovnih radionica Kino kluba Split u narednom periodu održat će se radionica kamere Borisa Poljaka, radionica montaže Dragana Đokića i radionica zvuka Tonča Bakotina. Sve radionice održavat će se u prostorijama Kino kluba Split u Domu mladih (Ulica slobode 28)

RADIONICA SNIMANJA

pod mentorstvom Borisa Poljaka održati će se od 6. do 8. ožujka. Namijenjena je svima koji žele naučiti snimati i upravljati kamerom. Radionica prolazi kroz osnovne tehničke karakteristike kamere i osnove snimanja, analogni i digitalni zapis, formate, problematiku rasvjete na filmu, pri čemu se polaznike upoznaje s rasvjetnim tijelima i dodatnom opremom. Koristeći opremu Kino kluba, polaznici naučeno primjenjuju snimanjem na terenu.

Uvodno predavanje održat će se u petak 6. ožujka s početkom u 18 sati, dok će se ostali termini dogovoriti s polaznicima.
Na radionicu se moguće prijaviti putem prijavnog obrasca do 1. ožujka 2026.

RADIONICA MONTAŽE

 pod mentorstvom Dragana Đokića, održat će se od 23. do 27. ožujka. Polaznici će na radionici proći kroz kratku povijest filmske montaže, osnovne stilske postupke filmske montaže, osnove rada u nelinearnim programima za filmsku i video montažu, pojedinačni rad polaznika u odabranim programskim paketima, montiranje scena, kreativno oblikovanje filma/videa, postprodukciju, osnovnu obradu slike, osnovnu obradu zvuka i glazbe, eksportiranje i formate.

Uvodno predavanje održat će se u ponedjeljak 23. ožujka s početkom u 18 sati, dok će se ostali termini dogovoriti s polaznicima.
Na radionicu se možete prijaviti putem prijavnog obrasca do 18. ožujka 2026.

RADIONICA ZVUKA NA FILMU

pod mentorstvom Tonča Bakotina, u suradnji s organizacijom Sensoria održavat će se od 3. do 5. travnja. U sklopu radionice polaznici će imati priliku upoznati se s ulogom zvuka, tonskom opremom, pripremom za snimanje, snimanjem i postprodukcijom. U završnom dijelu radionice polaznici će vježbati snimanje u interijeru i eksterijeru te učiti o postavkama opreme.

Uvodno predavanje održat će se u petak 3. travnja s početkom u 18 sati, dok će se ostali termini dogovoriti s polaznicima.
Na radionicu se možete prijaviti putem prijavnog obrasca do 25. ožujka 2026.

U slučaju velikog broja zainteresiranih, selekciju će vršiti mentori na osnovu motivacijskog pisma, a prednost će imati kandidati koji se prijavljuju na veći broj osnovnih radionica. Kotizacija po radionici iznosi 20 eura. Polaznici koji prođu tri radionice stječu pravo na učlanjenje u klub.

O MENTORIMA:

Boris Poljak rođen je 1959. godine u Splitu, gdje je završio gimnaziju i studirao pravo. U Kino klubu Split od 1978. sudjeluje u realizaciji desetak neprofesionalni filmova kao snimatelj ili autor. Od 1988. profesionalno se bavi filmom. Kao direktor fotografije snima preko pedeset kratkometražnih (dokumentarnih i eksperimentalnih) filmova te tri dugometražna igrana filma i nekoliko dugometražnih dokumentarnih filmova. U svojstvu redatelja snima sedam filmova od kojih su tri u koautorstvu s Damirom Čučićem. Dugogodišnji je član Kino kluba Split i Hrvatskog filmskog saveza. Voditelj je brojnih snimateljskih radionica (Medijska škola „Ante Peterlić“, Kino klub Split itd.) Nagrađen je brojnim nagradama na domaćim i međunarodnim festivalima, od kojih su najznačajnije nagrade u Nyonu i Karlovym Varyma i Oberhausenu. Živi i radi u Splitu.

Dragan Đokić (Split, 1983.), 2003. godine se profesionalno počinje baviti snimanjem i montažom. 2012. godine pod mentorstvom prof. Simona Bogojevića Naratha diplomirao je na preddiplomskom studiju Filma i Videa na splitskoj Umjetničkoj akademiji (UMAS). Tamo je 2017. godine i magistrirao animaciju na diplomskom studiju Filma, medijske umjetnosti i animacije (mentorstvo prof. Marko Meštrović i prof. Veljko Popović). Iza njega je petnaestotogodišnje radno iskustvo na brojnim tv, filmskim, multimedijalnim, komercijalnim i umjetničkim projektima gdje je najčešće radio kao montažer, animator i režiser. Područje njegovog interesa je pokretna slika u širem smislu riječi. U slobodno vrijeme svira bubnjeve.

Tonči Bakotin (Ruzina Frankulin) rođen 1973. godine u Splitu, profesionalni je predavač glazbeno-tonske tehnologije, glazbenik i oblikovatelj zvuka, programski voditelj udruge i glazbeno-tonskog studija Sensoria. Bakotin je tijekom osnovne škole pohađao klasičnu glazbenu školu. Ubrzo nakon toga, sredinom 90-ih, postaje član noise-elektro ambijentalne glazbene skupine Zidar Betonsky. Nastupajući diljem Europe, odlučuje se na promjenu u svojoj glazbenoj karijeri i počinje skladati kao solo umjetnik koristeći kombinaciju elektroničkih i tradicionalnih instrumenata. Diplomirao je oblikovanje zvuka u Rotterdamu, završio preddiplomski studij filma i videa na Umjetničkoj akademiji u Splitu, studirao na CISCO akademiji (Cisco Certified Network Associate) na Laboratoriju za telekomunikacije fakulteta za elektronički inženjering u Ljubljani. Od 2002. djeluje kao predavač glazbeno-tonske produkcije (Rotterdam, Singapur, Bangkok, Ljubljana, Zagreb, Split). Komponirao je glazbu za kazalište i performanse u sklopu kolektiva Zidar Betonsky i FFT. Objavio je elektroničku glazbu u SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj pod aliasom Ruzina Frankulin. Radio je kao urednik/oblikovatelj zvuka i/ili kompozitor glazbe za produkciju raznih hrvatskih TV serija te nekoliko dokumentarno eksperimentalnih filmova.
—
^{Rad Kino kluba podržavaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada Kultura nova, Grad Split, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatski audiovizualni centar.}

Promocija vinila I gledam i sanjam i ne dam Zidar Betonskog

^14.02.2026

U nedjelju, 22. veljače s početkom u 19 i 30 u prostorijama kluba održat će se predstavljanje LP ploče Zidar Betonskog  I gledam i sanjam i ne dam uz druženje s članovima benda i urednikom izdanja Igorom Mihovilovićem.

Ploča pokriva prvih godinu dana rada grupe dok su djelovali kao trio. Na samom vinilu nalaze se dvije bonus pjesme – obrade grupa Bauhaus i Pink Floyd (koje nisu u digitalnoj distribuciji) a ploča je limitirana na dvije verzije – “betonsko sivo-bijeli splatter” i “kristalno prozirnu”. Izdana kao prvo audio izdanje medijskog projekta Tajni Split ploča je kolaborativni rad još 5 malih labela – Guranje s litice, Dare The Divine, Geenger Records, Slušaj najglasnije! i slovenskog Debila Records. Album izlazi na 30. godišnjicu spomenutog koncerta u Ilirskoj Bistrici u Sloveniji gdje je bend nastupio 10. veljače 1996. Pionirski i unikatan zvuk benda kombinira emotivnost coldwave/goth rocka 80ih utopljenu u gorčinu i mrak splitskih devedesetih provučenu kroz filter nezaobilazne abrazivne estetike gitarskog rada neprežaljenog Steve Albinija i njegovih pulena. Nezaobilazan je spašeni komadić zamalo izgubljene povijesti domaćeg alternativnog rock i electro industrial zvuka. Zidar Betonsky ponovno nastupa u originalnoj postavi a ploča izlazi 3 mjeseca nakon spektakularnog reuniona u Splitu u studenom 2025., nakon 25 godina kreativne pauze.

U zadnjim mjesecima rata u Hrvatskoj u Splitu je nastala supergrupa trojice underground muzičara i entuzijasta, te jedan od prvih ST bendova u postavi bez živog bubnjara. Edi Raos, Zdeslav Kukoč i Hrvoje Pelicarić izbrusili su nešto ranijeg iskustva po lokalnim bendovima vrijednim spomena (Rapa Nui, Mistery Lapsus, Touch Friction) te bili spremni za novu, agresivniju i ambiciozniju avanturu. Istog ljeta snimaju u kućnim uvjetima demo kazetu sa 6 pjesama (koja danas tvori A stranu ploče) da bi nedugo zatim odsvirali kultni koncert u kinu Zlatna vrata pod nazivom In memoriam Jimy Hendrix (jesen 1995). Kako ih je publika počela primjećivati i prihvaćati oni su uz pomoć nevedene demo kazete i nešto volje došli do Marka Brecelja u Kopru koji im je organizirao prvu mini turneju (ovu suradnju su kasnije nastavili) sa suborcem Ruzina Means Rust koji već iduće godine postaje 4. član ove supergrupe. U Ilirskoj Bistrici nastupaju u veljači 1996. i snimke s tog nastupa utisnute su na vinilne brazde B strane ploče I sanjam i gledam i ne dam. Iako je riječ o materijalima koji su nastajali u gerilskim “do it yourself” kućnim uvjetima ploča zvuči iznenađujuće svježe, producirano i artikulirano, a sam materijal s tridesetgodišnjim odmakom ne gubi na šarmu i uvjerljivosti. Unikatna pozicija Zidar Betonskog u povijesti splitskog undergrounda nešto kasnije omogućuje suradnju članova benda na “splitskom” albumu Urban & 4 Žena dijete (točnije njegovom hitu Black tattoo) a deseci uspješnih umjetničkih projekata, od suvremenog kazališta do sound arta i produkcije elektronske glazbe, kojima su se članovi grupe bavili zadnjih četvrt stoljeća potvrđuju važnost na sceni i nepresušan talent ovih pojedinaca. Sastavljen od niza autentičnih artefakata benda, uz kolaborativni dizajn Vinka Pelicarića i Igora Mihovilovića luksuzno opremljen vinil zvučno su minuciozno restaurirali Višeslav Laboš i Ivan Jakić, dok tekstove o bendu potpisuju Ivan Ramljak i Igor Mihovilović.

Zvonimir Jurić predaje o filmskom jeziku

^14.2.2026

20. i 21. veljače s početkom u 20 sati u prostorijama kluba održat će se predavanje Zvonimira Jurića o filmskom jeziku uz elaborirane primjere kako pisane predloške ideja, odnosno scenarij, prevesti u filmski jezik. Predavanja će trajati do 22 sata. Prethodna prijava nije potrebna, a ulaz je slobodan i svi su dobrodošli.

Zvonimir Jurić rođen je 1971. u Osijeku. Diplomirao je filmsku i TV režiju 1999. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao je nekoliko kratkih igranih filmova, dokumentarne filmove; petodjelnu televizijsku igranu seriju Patrola na cesti; i četiri dugometražna igrana filma: Onaj koji će ostati neprimjećen; Crnci (zajedno sa Goranom Devićem); Kosac, a posljednji film Male Stvari imati će premijeru u 2026. Zaposlen je na Akademiji dramske umjetnosti od 2013. godine. Živi i radi u Zagrebu.

SKRIVENI GRAD: Izložba treće generacije polaznica i polaznika

^9.2.2026

Ovi radovi ne nude konačna rješenja; pred nas postavljaju prakse, geste i alate za kolektivno maštanje. Istovremeno, oni su poziv na sudjelovanje – u sporijim ritmovima, u brizi koja uključuje, poziv u alternativne budućnosti u kojima se prvenstveno oslanjamo na solidarnost kao temelj izgradnje zajednica.

Tonći Gaćina: Hrvatski dokumentaristi daju velik doprinos međunarodnoj i domaćoj vidljivosti filma

^{18. 01. 2026.}

Otvorene su prijave na radionicu dokumentarnog filma Tonća Gaćine, afirmiranog redatelja i snimatelja s preko desetljeća iskustva i stotinama projekata u različitim formatima. Radionica će se održavati u prostorijama kluba u Domu mladih od 6. do 8. veljače, a u okviru radionice Tonći će održati i javno predavanje 6. veljače s početkom u 20 sati za sve zainteresirane. Na radionici polaznici će učiti o razvoju i produkciji dokumentarnog filma. Povodom radionice s Tonćem je razgovarala Sunčica Fradelić.

• Kako si se počeo baviti filmom i koja je bila uloga kluba u tom procesu?

Počeo sam se baviti filmom sasvim slučajno. Početkom 2000-ih, u potrazi za povremenim poslom, radio sam na raznim događanjima s koncertnom, kazališnom i filmskom rasvjetom, a povremeno i kao TV snimatelj/švenker. Tada sam se prvi put susreo s filmskom produkcijom i shvatio da me upravo taj dio posla najviše zanima.

Nažalost, profesionalna snimanja u Splitu bila su rijetka, pa je logičan korak bio odlazak u Zagreb. Upis fakulteta se činio kao najjednostavniji način preseljenja i upoznavanja ljudi. Tako se rodila ideja o upisu filmskog studija, konkretno Odsjeka snimanja na ADU. Nakon što nisam prošao prijamni ispit, odlučio sam ipak ostati u Splitu i upisao sam UMAS, smjer Film i video.

U to sam vrijeme povremeno radio na rasvjeti u Kocki, gdje sam s vremenom upoznao ekipu iz Kino kluba. U klub sam se formalno uključio nakon upisa fakulteta, na poziv tadašnjeg tajnika Igora Lušića, kako bih pomogao oko nabave nove rasvjete, a od tada sam ostao aktivan u klubu i idućih desetak godina sudjelovao u razvoju klupske snimateljske, rasvjetne i tonske opreme.

U klubu sam najviše ostao zbog mogućnosti besplatnog bavljenja filmom, odnosno pristupa resursima koji su inače izrazito nedostupni. Filmska oprema je skupa, a tada u Splitu gotovo nepostojeća, pa ni najam nije dolazio u obzir. Klub je meni, kao i cijeloj jednoj generaciji filmaša, pružio prostor za rad i razvoj vlastitih vještina i samih projekata. Ovdje ne smatram da su resursi samo samo prostori i oprema, već i obrazovanje i drugi članovi koji su tu kao podrška ili pomoć.

• Koji dio procesa nastanka filma ti je najdraži i zašto?

Najdraži mi je trenutak kada prođe mjesec ili dva od uspješne premijere, jer to znači da je projekt konačno završen i da se može ići dalje, pa čak i ako shvatiš da ste trebali još neku sitnicu ispraviti.

Zbog iskustva se vrlo dobro snalazim na samim snimanjima, međutim montaža mi je ostala posebno drag dio procesa. Najviše jer u toj fazi radim isključivo sa suradnicima. Kako sam na snimanjima vlastitih filmova često sam, montaža je prva prilika da imaš suputnicu ili suputnika s kojim polako slažeš materijal i dijeliš vizije.

• Snimaš isključivo dokumentarne filmove – koji je razlog? Što misliš o hrvatskom dokumentarnom filmu?

Tek sam nedavno shvatio da razlog vjerojatno leži u tome što sam tijekom studija počeo režirati dokumentarce iz želje da se usavršim kao snimatelj, pa je bilo logično da sam sebi snimam filmove. Dokumentarci su došli prirodno – vidiš temu, situaciju, prostor i ljude te “jednostavno” uključiš kameru.

Kako su gotovo svi moji studentski filmovi imali određeni uspjeh i prikazivali se na festivalima, a sam proces mi je bio iznimno zanimljiv, odlučio sam se nastaviti baviti režijom. Smatram i da sam imao sreće jer je hrvatska filmska scena rasla iz godine u godinu, velikim dijelom zahvaljujući osnivanju Hrvatskog audiovizualnog centra, koji nam se doimao otvorenim i transparentnim. Jačali su festivali, rasla je produkcija i bilježili su se međunarodni uspjesi.

Hrvatski dokumentaristi pritom su dali velik doprinos i međunarodnoj i domaćoj vidljivosti filma. Do danas su hrvatski autori prikazivali filmove na svim važnim svjetskim festivalima te osvajali brojne nagrade. Čini mi se da su uspjesi hrvatskog kratkog igranog, eksperimentalnog, animiranog, zatim dugog i kratkog dokumentarnog filma pokazali našim autoricama i autorima da možemo, da riskiramo i da smo u najmanju ruku jednako dobri kao i ostali. Hrvatska filmska produkcija za zapadom jedino zaostaje u budžetima, nikako u kvaliteti autorica i autora.

• Koliko je trajala realizacija filma Koze! i kako si odabrao temu?

Koze! su nastale slučajno, tijekom istraživanja za dugometražni dokumentarni film. Istražujući fenomen brodova na suhom, u razgovorima s Unijanima saznali smo za problem divljih domaćih koza koje uzrokuju štetu i otežavaju život otočanima. Jedini mehanizam koji država u takvim situacijama nudi jest odstrel, što je samo po sebi kontradiktorno jer su koze na otoku ostale nakon raseljavanja stanovništva, a izvorno su dovedene kroz državne projekte razvoja stočarstva još osamdesetih godina.

Snimanje smo započeli u proljeće 2023. godine. Nakon što smo snimili veći dio materijala, razmišljali smo o dugometražnom filmu koji bi obuhvatio slične slučajeve, no na kraju smo se odlučili za kratki film. Nakon toga smo još dvaput odlazili na otok te snimali u Zagrebu i Istri. Montažu smo započeli u studenome 2024., a premijera je održana ovoga ljeta. Dio produkcijskog vremena zauzeli su i procesi prijava i selekcija za festivale.

• Misliš li da je važno pratiti aktualne filmove i autore, autorice globalno za razvoj vlastitog senzibiliteta? Baviš se pedagoškim radom na ADU i vodiš radionice u klubu. Koliko je zahtjevno raditi s mladim ljudima?

Naravno. Oduvijek mi je bilo zanimljivo pratiti ljude koji stvaraju, bilo u filmu ili, možda još više, u drugim područjima likovnih umjetnosti. Posebno je zadovoljstvo vidjeti da su ti studenti napravili dobar film koji se vrti pred publikom. Rad s ljudima uvijek je zahtjevan, ali ne nužno više nego u drugim kontekstima. Ne čini mi se da postoji velika razlika između rada s mladim i nešto starijim ljudima – razlika je ponajprije u životnom iskustvu. Mladi su divni i drago mi je što imam priliku baviti se tim poslom.

• Koji su planovi za budućnost?

Planovi su šaroliki: nastavak rada na dugometražnom filmu te povratak u galerijske vode, u kojima nisam aktivno plivao još od preddiplomskog studija.

Više o radionici i prijave na istu potražite ovdje.

Tonći Gaćina (Split, 1983) redatelj je i snimatelj dokumentarnog filma s preko desetljeća iskustva na stotinama profesionalnih projekata. Diplomirao je Film i video na UMAS-u te magistrirao Dokumentarni film na ADU u Zagrebu. Kao autor istaknuo se filmovima Turizam! (Visions du Réel, Karlovy Vary – Future Frames, nagrade na DokuFestu i LFF-u, 2016) i Koze! (Locarno – Pardi di domani, RIFF, TISFF; posebno priznanje MFF Široki Brijeg; otkup France 3, 2025). Režirao je i HRT-ov serijal Na putu: Konjima do Crnog mora (2020). Od 2012. vodi radionice dokumentarnog filma (KKS, KKZ, Blank), a od 2015. predaje na ADU, gdje je 2019.–2023. bio asistent, a od 2023. docent za filmsku i TV režiju. Mentor je niza studentskih i radioničkih filmova s međunarodnim priznanjima. Sudionik je pitching programa DOK Leipzig (2024) i Cannes Cinéma de Demain – Focus WiP (2025) za film Koze!. Obnašao je vodeće funkcije u struci: predsjednik Hrvatskog filmskog saveza (2016–2020), dopredsjednik Kino kluba Split (2010–2021), član HAVC-ova Audiovizualnog vijeća (2017–2021) te predsjednik Vijeća za film i multimediju Grada Splita (2021–2025).

_{Rad Kino kluba Split podržavaju Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova i Grad Split}

Otvorene su prijave na radionicu dokumentarnog filma pod mentorstvom Tonća Gaćine!

^18.01.2025

Otvorene su prijave na radionicu dokumentarnog filma pod vodstvom Tonća Gaćine koja će se održati u prostorijama kluba u Domu mladih od 6. do 8. veljače 2026. U okviru radionice održat će se i javno predavanje o dokumentarnom filmu u petak, 6. veljače s početkom u 20 sati. Polaznici će se imati priliku upoznati s razvojem i produkcijom dokumentarnog filma.

Za sudjelovanje na radionici, potrebna je prijava putem online obrasca do 1. veljače 2026.

U slučaju povećanog interesa selekcija će se vršiti na osnovu motivacijskog pisma, a odabrani polaznici imat će dodatnu mogućnost organiziranih individualnih mentorskih konzultacija u dogovoru s mentorom i nakon održavanja radionica. Polaznici koji razvijaju vlastite projekte imat će prednost prilikom odabira.

Za redovne članove kluba sudjelovanje na radionicama je besplatno, dok za sve ostale cijena iznosi 20 eura.

Tonći Gaćina rođen je 1983. godine u Splitu. Godine 2010. završava studij na Umjetničkoj akademiji u Splitu, smjer Film i video. Iste godine upisuje Diplomski studij filmske i TV režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, smjer Dokumentarni film, kojeg završava 2015.  Kao filmski radnik (snimatelj, šarfer, majstor rasvjete, asistent kamere) radio je na stotinama profesionalnih filmskih i audiovizualnih projekata (dugometražni i kratkometražni dokumentarni, dugometražni i kratkometražni igrani, reklamni i glazbeni spotovi, eksperimentalni). Kao redatelj realizirao je više dokumentarnih projekata, koji su prikazani na važnim svjetskim festivalima. Njegov film Turizam! je prikazan na Visions du Reel i Karlovy Vary Film Festival u 2016 godini, a Koze! na Locarno Film Festivalu 2025. godine.

Od 2012. predaje dokumentarni film kroz više filmskih radionica u KKS, KKZ, Blank-u. Od 2015 na Akademiji dramske umjetnosti predaje kolegije pretežno vezane za dokumentarni film. Kao mentor sudjelovao je na više studentskih i radioničkih filmova od kojih su neki prepoznati i međunarodno. 

Od 2019. – 2023. zaposlen na ADU kao asistent za umjetničko područje filmske i televizijske režije. Od 2023. zaposlen na ADU kao docent za umjetničko područje filmske i televizijske režije

Bio je predsjednik Hrvatskog filmskog saveza 2016-2020. Bio je dopredsjednik Kino kluba Split 2010-2021. Bio je član Hrvatskog audiovizualnog vijeća pri HAVC-u kao predstavnik Hrvatskog filmskog saveza, a zatim i kao zamjenik predstavnika ne profesijskih filmskih udruga i amaterskih školskih družina 2017-2021. Bio je predsjednik Vijeća za film i multimediju grada Splita u mandatu 2021-2025.

_{Rad Kino kluba Split podržavaju Hrvatski audiovizualni centar, Grad Split i Zaklada Kultura nova.}